Хорватский педагог и школьный деятель Степан Басаричек и развитие болгарского образования в конце XIX – начале XX века
Ключові слова:
Степан Басаричек, образование, педагогика
Анотація
В статье раскрывается хорватское влияние на развитие болгарского образования. Его главные носители – выпускники Королевской мужской педагогической школы в Загребе, которые перенесли в Болгарию всю образовательную и педагогическую модель этого учебного заведения. Среди многочисленных переводов на болгарский язык хорватской педагогической литературы выделяется работа Степана Басаричека (1848–1918), известного хорватского педагога и многолетнего преподавателя Загребской педагогической школы.
Завантаження
##plugins.generic.usageStats.noStats##
Посилання
Brakalov I. Spomeni i belezhki po uchebnoto delo // Materiali za izuchavane na uchebnoto delo v Bŭlgariya. T. VÍ. Sofiya, 1927. S. 41–90. V bŭlgarskata literatura sobstvenoto ime na Stepan Basarichek chesto se sreshta kato Stefan i po-ryadko kato Stĭepan.
Istoriya na Bŭlgariya. T. 8. Sofiya. 1999. S. 346–353.
Chuzhdentsi – prosvetni deĭtsi v Bŭlgariya. Sofiya. 1988. S. 368–372.
Bozhilova R. Stepan Yurinich i bŭlgarite // Bŭlgari i khŭrvati prez vekovete 2. Materiali ot konferentsiyata, provedena v Sofiya (20–22 maĭ 2001). Sofiya. 2003. S. 185–197. Bozhilova R. D-r Fran Gundrum i bŭlgarite // Bŭlgari i khŭrvati v Yugoiztochna Evropa VÍÍ–KHKHÍ vek. Sofiya. 2006. S. 203–218. Eldŭrov S. Prinosŭt na Zagrebskata pedagogicheska shkola za obrazovanieto i vŭzpitanieto na bŭlgarskata mladezh (1880–1912) // I nastŭpi vreme za promyana. Obrazovanie i vŭzpitanie v Bŭlgariya KHÍKH–KHKH vek. Sofiya. 2008. S. 115–130. Eldŭrov S. Khŭrvat·skoto vliyanie vŭrkhu bŭlgarskoto obrazovanie v kraya na KHÍKH – nachaloto na KHKH vek // Hrvatsko–bugarski odnosi u XIX. i XX. stoljeću. Zagreb. 2012. S. 107–131. Po-podrobna bibliografiya vizh v: Bŭlgari i khŭrvati prez vekovete. 20 godini bŭlgaro-khŭrvat·sko nauchno sŭtrudnichestvo: Ravnosmetkata. Sofiya. 2017. S. 43–88.
Obreshkov O. i dr. Podgotovka na uchitelski kadri u nas v minaloto: Ot Vŭzrazhdaneto do 9 septemvri 1944. Sofiya. 1967. S. 103–104, 142.
Filipova N., Popova S. Stefan Basarichek i bŭlgarskata kherbartianska pedagogika // Nachalno obrazovanie. Sofiya. 1999. № 1. S. 14–20.
Hrvatski biografski leksikon. T. 1. Zagreb. 1989. S. 500–502; Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb. 1958. S. 199-200; Dumbović I. Stjepan Basariček: utemeljitelj teorijske pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb. 1984; Nekić S. Stjepan Basariček: učitelj i pedagog (1848.–1918.). Zagreb, 2008.
Dochev G. Stepan Basarichek (1848–1918) // Uchitelska praktika. Sofiya. 1943. № 3–4.
Radev P. Ĭ. F. Kherbart i kherbartianstvoto. Plovdiv. 1993; Radev P. Lektsii po istoriya na pedagogikata. Plovdiv, 1992.
Zhechev N. Bolgarskaya uchenichesko-studencheskaya koloniya v Zagrebe v 70-kh godakh KHÍKH veka // Etudes historiques. T. 8. Sofiya. 1878. S. 233–236.
Pak tam. S. 239.
Eldŭrov S. Khŭrvat·skoto vliyanie vŭrkhu bŭlgarskoto obrazovanie… S. 113–114. Sŭshtestvuvashtite v bŭlgarskata istoriografiya tablitsi i svedeniya, sŭstaveni samo po domashni dokumentalni ili bibliografski iztochnitsi, ne sa sŭvsem tochni, oshte poveche, che tyakhnata tsel e da pokazhat broya na bŭlgarskite uchenitsi i studenti v chuzhbina izobshto, a ne spetsialno v Zagreb: Tanchev I. Bŭlgarskata dŭrzhava i uchenieto na bŭlgarite v chuzhbina 1879–1892. S. 1994; Manafova R. Inteligentsiya s evropeĭski izmereniya. S. 1994.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 89–90.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva u Hrvatskoj. Sv. VI. Zagreb, 1911, s. 51–52; Povijest školstva i pedagogije u Hrvatsoj. Zagreb, 1958, s. 188-189.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 48.
Pak tam. S. 49.
Pŭlen spisŭk s imenata na uchenitsite i osnovni danni vizh v: Eldŭrov S. Prinosŭt na Zagrebskata pedagogicheska shkola… S. 117.
Nikolov K. Stranstvaniyata na edin uchitel. Sofiya, 2001. URL: http://macedonia.kroraina.com/kn/knzagreb.html (posledno vlizane na 09.07.2018 g.).
Hrvatski školski muzej (HSM). Arhivska zbirka (AZ) Osobni fond (OF) Basariček 145. Inv. br. 1000.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 100–106.
Pak tam. S. 107–119.
Yubileen sbornik za 50 godishniya zhivot i deĭnost na Kazanlŭshkoto dŭrzhavno pedagogichesko i obraztsovo uchilishte „Sv. Sv. Kiril i Metodiĭ” 1883–1933. Kazanlŭk, 1933; Oblastno (normalno) pedagogichesko uchilishte v Kazanlŭk // Obrazovanieto v Iztochna Rumeliya 1879–1885. Sofiya, 1959. S. 53–57.
Dimitŭr Petkov Ignatov. Radetel za knizhnina i prosveta. Burgas, 1998. S. 29.
HSM. AZ OF Basariček, 145. Inv. br. 1000.
Radev P. Didaktika i istoriya na uchilishtnoto obuchenie. Plovdiv. 1996. S. 67.
Basarichek S. Rŭkovodstvo za bukvarya, chitankata, predmetnoto obuchenie i ekskurziite v pŭrvoto otdelenie na osnovnite uchilishta. Kazanlŭk. 1896. S. 27.
Basarichek S. Rŭkovodstvo za nachalno nagledno predmetno obuchenie. Kniga za uchiteli i uchitelski. Plovdiv, 1902. S. 9.
HSM. AZ OF Basariček, 145. Ínv. br. 1000.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 72.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. VI. Zagreb. 1911. S. 269–270.
Modets L. Rŭkovodstvo za pedagogicheskite uchilishta i uchitelite ot pŭrvonachalnite uchilishta v pŭrvo otdelenie. Ruse. 1889.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. VI. Zagreb. 1911. S. 56–57.
Kobali M. Rŭkovodstvo za estetichesko-eticheski chetiva v Í, ÍÍ, ÍÍÍ, ÍV i V otdeleniya na osnovnoto uchilishte. Prevel D. Grŭncharov. Plovdiv. 1897. Predgovor. Nekrolog (nepaginirani).
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. IX. Zagreb, 1911. S. 117–118; Povijest skolstva… S. 267–268.
Mlad uchitel. Sŭveti i prakticheski primeri za uchitula v pŭrvata godina i za roditelya ot D. Trŭstenyak. Preveli Iliya Gudev i Todor K. Tanev. Plovdiv, 1893.
Dobra domakinya za mladi momicheta. Naredena ot Davorin Trŭstenyak. Prvel za bŭlgarskite momicheta D.T.Dushanov. Plovdiv, 1882.
Lorkovich B. Zhenat v kŭshti i v obshtestvoto.Prevel ot
Istoriya na Bŭlgariya. T. 8. Sofiya. 1999. S. 346–353.
Chuzhdentsi – prosvetni deĭtsi v Bŭlgariya. Sofiya. 1988. S. 368–372.
Bozhilova R. Stepan Yurinich i bŭlgarite // Bŭlgari i khŭrvati prez vekovete 2. Materiali ot konferentsiyata, provedena v Sofiya (20–22 maĭ 2001). Sofiya. 2003. S. 185–197. Bozhilova R. D-r Fran Gundrum i bŭlgarite // Bŭlgari i khŭrvati v Yugoiztochna Evropa VÍÍ–KHKHÍ vek. Sofiya. 2006. S. 203–218. Eldŭrov S. Prinosŭt na Zagrebskata pedagogicheska shkola za obrazovanieto i vŭzpitanieto na bŭlgarskata mladezh (1880–1912) // I nastŭpi vreme za promyana. Obrazovanie i vŭzpitanie v Bŭlgariya KHÍKH–KHKH vek. Sofiya. 2008. S. 115–130. Eldŭrov S. Khŭrvat·skoto vliyanie vŭrkhu bŭlgarskoto obrazovanie v kraya na KHÍKH – nachaloto na KHKH vek // Hrvatsko–bugarski odnosi u XIX. i XX. stoljeću. Zagreb. 2012. S. 107–131. Po-podrobna bibliografiya vizh v: Bŭlgari i khŭrvati prez vekovete. 20 godini bŭlgaro-khŭrvat·sko nauchno sŭtrudnichestvo: Ravnosmetkata. Sofiya. 2017. S. 43–88.
Obreshkov O. i dr. Podgotovka na uchitelski kadri u nas v minaloto: Ot Vŭzrazhdaneto do 9 septemvri 1944. Sofiya. 1967. S. 103–104, 142.
Filipova N., Popova S. Stefan Basarichek i bŭlgarskata kherbartianska pedagogika // Nachalno obrazovanie. Sofiya. 1999. № 1. S. 14–20.
Hrvatski biografski leksikon. T. 1. Zagreb. 1989. S. 500–502; Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb. 1958. S. 199-200; Dumbović I. Stjepan Basariček: utemeljitelj teorijske pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb. 1984; Nekić S. Stjepan Basariček: učitelj i pedagog (1848.–1918.). Zagreb, 2008.
Dochev G. Stepan Basarichek (1848–1918) // Uchitelska praktika. Sofiya. 1943. № 3–4.
Radev P. Ĭ. F. Kherbart i kherbartianstvoto. Plovdiv. 1993; Radev P. Lektsii po istoriya na pedagogikata. Plovdiv, 1992.
Zhechev N. Bolgarskaya uchenichesko-studencheskaya koloniya v Zagrebe v 70-kh godakh KHÍKH veka // Etudes historiques. T. 8. Sofiya. 1878. S. 233–236.
Pak tam. S. 239.
Eldŭrov S. Khŭrvat·skoto vliyanie vŭrkhu bŭlgarskoto obrazovanie… S. 113–114. Sŭshtestvuvashtite v bŭlgarskata istoriografiya tablitsi i svedeniya, sŭstaveni samo po domashni dokumentalni ili bibliografski iztochnitsi, ne sa sŭvsem tochni, oshte poveche, che tyakhnata tsel e da pokazhat broya na bŭlgarskite uchenitsi i studenti v chuzhbina izobshto, a ne spetsialno v Zagreb: Tanchev I. Bŭlgarskata dŭrzhava i uchenieto na bŭlgarite v chuzhbina 1879–1892. S. 1994; Manafova R. Inteligentsiya s evropeĭski izmereniya. S. 1994.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 89–90.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva u Hrvatskoj. Sv. VI. Zagreb, 1911, s. 51–52; Povijest školstva i pedagogije u Hrvatsoj. Zagreb, 1958, s. 188-189.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 48.
Pak tam. S. 49.
Pŭlen spisŭk s imenata na uchenitsite i osnovni danni vizh v: Eldŭrov S. Prinosŭt na Zagrebskata pedagogicheska shkola… S. 117.
Nikolov K. Stranstvaniyata na edin uchitel. Sofiya, 2001. URL: http://macedonia.kroraina.com/kn/knzagreb.html (posledno vlizane na 09.07.2018 g.).
Hrvatski školski muzej (HSM). Arhivska zbirka (AZ) Osobni fond (OF) Basariček 145. Inv. br. 1000.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 100–106.
Pak tam. S. 107–119.
Yubileen sbornik za 50 godishniya zhivot i deĭnost na Kazanlŭshkoto dŭrzhavno pedagogichesko i obraztsovo uchilishte „Sv. Sv. Kiril i Metodiĭ” 1883–1933. Kazanlŭk, 1933; Oblastno (normalno) pedagogichesko uchilishte v Kazanlŭk // Obrazovanieto v Iztochna Rumeliya 1879–1885. Sofiya, 1959. S. 53–57.
Dimitŭr Petkov Ignatov. Radetel za knizhnina i prosveta. Burgas, 1998. S. 29.
HSM. AZ OF Basariček, 145. Inv. br. 1000.
Radev P. Didaktika i istoriya na uchilishtnoto obuchenie. Plovdiv. 1996. S. 67.
Basarichek S. Rŭkovodstvo za bukvarya, chitankata, predmetnoto obuchenie i ekskurziite v pŭrvoto otdelenie na osnovnite uchilishta. Kazanlŭk. 1896. S. 27.
Basarichek S. Rŭkovodstvo za nachalno nagledno predmetno obuchenie. Kniga za uchiteli i uchitelski. Plovdiv, 1902. S. 9.
HSM. AZ OF Basariček, 145. Ínv. br. 1000.
Brakalov I. Pos. sŭch. S. 72.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. VI. Zagreb. 1911. S. 269–270.
Modets L. Rŭkovodstvo za pedagogicheskite uchilishta i uchitelite ot pŭrvonachalnite uchilishta v pŭrvo otdelenie. Ruse. 1889.
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. VI. Zagreb. 1911. S. 56–57.
Kobali M. Rŭkovodstvo za estetichesko-eticheski chetiva v Í, ÍÍ, ÍÍÍ, ÍV i V otdeleniya na osnovnoto uchilishte. Prevel D. Grŭncharov. Plovdiv. 1897. Predgovor. Nekrolog (nepaginirani).
Cuvaj A. Građa za povijest školstva…, Sv. IX. Zagreb, 1911. S. 117–118; Povijest skolstva… S. 267–268.
Mlad uchitel. Sŭveti i prakticheski primeri za uchitula v pŭrvata godina i za roditelya ot D. Trŭstenyak. Preveli Iliya Gudev i Todor K. Tanev. Plovdiv, 1893.
Dobra domakinya za mladi momicheta. Naredena ot Davorin Trŭstenyak. Prvel za bŭlgarskite momicheta D.T.Dushanov. Plovdiv, 1882.
Lorkovich B. Zhenat v kŭshti i v obshtestvoto.Prevel ot
Опубліковано
2019-07-19
Як цитувати
Елдъров, С. (2019). Хорватский педагог и школьный деятель Степан Басаричек и развитие болгарского образования в конце XIX – начале XX века. Дриновський збірник, 11, 277-287. https://doi.org/10.7546/DS.2018.11.33
Розділ
Статті
